Lukaš Krupinjski: Čast je svirati u Kotoru, gradu velikih umjetnika

Lukas Krupinjski.jpg

Nekada se vježba sa notama, a nekada vježbate emocije, duhovnost. Veoma je važno sagledati djelo iznutra, naučiti o kompozitoru i djelu samom, kaže poljski pijanista.

U saradnji sa Ambasadom Poljske u Crnoj Gori, KotorArt i ove godine predstavlja poljske umjetnike i muziku. Nakon prošlogodišnjeg nastupa čuvenog dirigenta i kompozitora Kšištofa Pendereckog, scenu ovogodišnjih Don Brankovih dana muzike zaokupljuju pijanista Lukaš Krupinjski i dirigent Bartoš Žurakovski.

Kao solista u pratnji Festivalskog orkestra KotorArta, Krupinjski će večeras u ckvi Svetog Duha izvesti “Koncert za klavir u f-molu, br. 2, op. 21” Frederika Šopena.

Dvadesetšestogodišnji pijanista, kao jedini Poljak plasirao se u finale ovogodišnjeg Međunarodnog takmičenja “Feručo Buzoni” u Bolcanu, koje se održava u avgustu. Diplomirao je na Muzičkom univerzitetu “Frederik Šopen” u rodnoj Varšavi, a održao je brojne resitale u evropskim zemaljama, Rusiji, Kini, Južnoj Koreji, Australiji i SAD. U januaru je snimio svoj debitantski album “Espressione” sa djelima Hajdna, Šopena i Skrjabina.

U Kotoru boravite već nekoliko dana. Kakav je bio Vaš prvi utisak kada ste doputovali?

“Ovo je moj prvi boravak u Kotoru i Crnoj Gori uopšte. Moram reći da sam se zaljubio u grad i zaista uživam u njemu. Ljudi i atmosfera daju mi osjećaj kao da sam se preselio u neki drugi svijet”.

Na KotorArtu već nekoliko godina nastupaju umjetnici iz Poljske, kao rezultat saradnje Festivala i Ambasade Poljeske. Kako se osjećate kao dio konteksta promocije poljske umjetnosti?

“Velika je čast svirati na KotorArtu, posebno zato što tu nastupaju izuzetni umjetnici. Nakon završene prve probe shvatio sam da su i orkestar i dirigent odlični, ali i da nam predstoje ozbiljne i naporne probe kako bi Šopenov Koncert bio što uspješniji. Dopada mi se kako dirigent radi”.

Nastup u Kotoru dešavaju se u jeku Vaših priprema za takmičenje “Feručo Buzoni”, na koje ste primljeni kao finalista. Iza Vas je veliki broj već osvojenih nagrada, pa se stiče utisak da rado učestvujete na takmičenjima.

 

“Učestvovao sam na mnogim takmičenjima i naravno da sam veoma srećan kada osvojim prvu nagradu. Međutim, nijesam veliki ljubitelj takmičenja i ne takmičim se radi zabave. U stvari, sada pokušavam da se više koncentrišem na sviranje na solističkim koncertima i festivalima. Ove godine idem na Buzonijevo takmičenje koje je najveće klavirsko takmičenje u Italiji i jedno od najvećih na svijetu”.

 

U čemu se sve sastoji priprema za takmičenje, jer očigledno, nije samo riječ o vježbanju?

“Priprema je veoma kompleksna i zavisi od mnogo različitih aspekata. U stvari, želim da sačuvam tajnu (smijeh)”.

Dobro, ali kad ustanete, kako se dan nastavlja?

“Samo vježbanje je veoma složeno. Nekada se vježba sa notama, nekada napamet, nekada vježbate emocije, duhovnost. Veoma je važno sagledati djelo iznutra, naučiti o kompozitoru i djelu samom. Takođe, važna je i fizička spremnost, spremnost tijela, kao i ishrana. Tako da ponekad idem na sportske aktivnosti, kao što su plivanje ili ronjenje. Pored toga, bitan je i trening uma, jer na koncertu morate održati maksimalnu koncentraciju više od jednog sata. Postoje različite tehnike kako to postići, a jedna od njih jeste meditacija koju koristim već više godina”.

Da li je u stvari nastup na KotorArtu svojevrsna generalna proba za Buzonijevo takmičenje?

“U stvari, jeste. Zbog programa, prije svega. Iako sam imao mogućnosti da biram klavirski koncert, a ponuđeni su brojni koncerti različitih autora, izabrao sam baš ovaj zato što je veoma blizak mom senzibilitetu”.

Šopen na KotorArtu, Šopen na takmičenju, zatim Šopenove solističke kompozicije na takmičenju, kao i na Vašem kompaktdisku. Da li je, stoga, Šopen Vaš omiljen kompozitor?

“Jeste, jedan je od omiljenih. Pored njega, tu je i Skrjabin, koji mi je veoma blizak, ali i Čajkovski, Brams i drugi”.

Ali Skrajbin i Šopen su prilično udaljeni u svojim stilovima.

“Oni jesu različiti, međutim imaju i dosta sličnosti. Skrjabinov rani period je veoma romantičarski i “šopenovski”. Baš Šopen, bio je Skrjabinova inspiracija u njegovim radnim djelima. Naravno, njegov kasniji stvaralački period je potpuno drugačiji mračniji je, sa novom harmonijom, novim stilom uopšte. Na primjer, Skrjabinova druga sonata, Sonata-fantazija, koju sam snimio na kompakt-disku, predstavlja kompozitorov rani period i tu vezanost sa Šopenom”.