OKRUGLI STO: ŠTA AKO SE APOKALIPSA VEĆ DOGODILA?

utorak, 24. jul
Pjaca od kina, 20 h

Otvaranje KotorArt Pjace od filozofa
OKRUGLI STO: ŠTA AKO SE APOKALIPSA VEĆ DOGODILA?

Učesnici: SREĆKO HORVAT, ANDREJ NIKOLAIDIS, ALEKSANDRA SAVANOVIĆ

Svakodnevno nas bombarduju vijestima o globalnim ili lokalnim katastrofama, od zagađenih plaža do nagomilane plastike koju sada čak i jedemo svakodnevno. Istovremeno, stotine hiljada izbjeglica, ratovi, ekološke katastrofe… i mogućnost nuklearnog rata. Međutim, šta ako se, koliko god to paradoksalno zvučalo, Apokalipsa već dogodila? Šta ako je svaki dan, negdje, ako ne već u Kotoru danas, nekome „kraj svijeta“? I šta ako nam upravo ta misao omogućava da preživimo Apokalipsu koja se možda već dogodila? Na Okruglom stolu otvaranja ovogodišnje Pjace od filozofa o tome će razgovarati Aleksandra Savanović, Andrej Nikolaidis i Srećko Horvat.

SREĆKO HORVAT, filozof, pisac, prevodilac, politički aktivista, rođen je 1983. godine u Osijeku, živio osam godina u Njemačkoj, iz koje se u Hrvatsku vratio 1991. godine – onda kada je počeo raspad  Jugoslavije praćen ratovima. Danas za sebe kaže da „živi nigdje i svugdje“. Jedan od osnivača Pokreta za demokratiju u Evropi – DIEM 25, koji okuplja neke od najznačajnijih intelektualaca današnjice, među kojima su Janis Varufakis, Noam Čomski, Saskija Sasen, Naomi Klajn, Žulian Asanž. Njegove knjige – više od deset naslova, među kojima su Radikalnost ljubavi (Verso, 2015), Dobrodošli u pustinju postsocijalizma (sa Igorom Štiksom, Verso, 2016) i Šta Evropa želi? (sa Slavojem Žižekom, Columbia University Press, 2014) prevedene su na više od 15 jezika. Opisivan je „kao jedan od najuzbudljivijih glasova svoje generacije“ (der Freitag) i kao „harizmatični hrvatski  filozof“ (Oliver Stoun). Piše za Gvardijan, Al Džeziru, Nju Jork Tajms, Njuzvik. Sljedeće godine možda će se okušati u sasvim novoj ulozi, ukoliko se, kao kandidat na transnacionalnoj listi DIEM 25 za izbore koji predstoje 2019. godine, nađe u klupama Evropskog parlamenta.

ANDREJ NIKOLAIDIS, pisac i kolumnista, rođen je 1974. godine u Sarajevu, gdje je odrastao u crnogorsko-grčkoj porodici. Od 1992. godine živi u Ulcinju. Za roman Mađarska rečenica 2016. godine dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom području BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Roman Sin (dio trilogije uz romane Djeca i Devet) ovjenčan je Nagradom Evropske unije za književnost 2011. godine. Njegova proza uvrštena je u antologiju Best European fiction 2012. U zborniku Dobrodošli u pustinju post-socijalizma (Verso, 2015, urednici Srećko Horvat i Igor Štiks) objavio je esej Kad jagnjofuci utihnu: tranzicija kao poslijeratni zločin. Anitratni je aktivista i borac za ljudska prava, posebno prava manjina. Poznat je po britkom i efektnom stilu izražavanja svojih stavova, koje je bilo praćeno brojnim prijetnjama. Objavljivao za Gvardijan, Al Džeziru, Mladinu. Njegovi romani prevođeni su na 14 jezika.

ALEKSANDRA SAVANOVIĆ rođena je 1986. godine u Novom Sadu. Studirala je Međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i sociologiju na Institutu za sociologiju na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universität Berlin). Njene priče, eseji i članci objavljivani su u elektronskim i štampanim časopisima, kao i u zbirkama kratkih priča. Trenutno je jedna od urednica Zenta – časopisa za politiku, tehnologiju i umjetnost, i ko-autorka nedavno objavljene knjige Zajednička dobra i granice kapitalizma. Njen prvi roman Deseti život biće objavljen ove jeseni. 

Kino Boka, 22 h

PROJEKCIJA FILMA: NA PLAŽI
(režija: Stenli Krejmer, 1959)