Programske cjeline
Don Brankovi dani muzike (DBDM)
DBDM su preteča današnjeg KotorArta, koji su kao muzički festival osnovali pijanista Ratimir Martinović i sveštenik Don Branko Sbutega 2002. godine. Udruživanjem najznačajnijih kotorskih festivala u jedan, današnji KotorArt se oslonio na ime i ugled postojećeg muzičkog festivala, koji je, kao muzički segment novog KotorArta, nazvan Don Brankovi dani muzike. Sastavni dio programa su i Coca-Cola Stage, serija koncerata na kojima nastupaju značajna regionalna imena iz svijeta pop, rok i džez muzike, potom Luke umjetnosti, prateći program festivala sa brojnim programima na kojima nastupaju mladi muzičari iz Crne Gore i regiona na kotorskim pjacama, kao i novi programski segment Pjaca od džeza. Svakog ljeta, gradske pjace Kotora budu preplavljene muzičkim sadržajima, koje izvode najbolji umjetnici današnjice, poput Kšištofa Pendereckog, Nikolaja Luganskog, Miše Majskog, Leonidasa Kavakosa, Borisa Berezovskog, Juđe Vang, Denisa Macujeva, Nemanje Radulovića, Iva Pogorelića, Valentine Lisice i drugi.
Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD)
Skoro četvrt vijeka dječiji festival Kotorom gradom šeta.
Svakog jula, kao vijesnik ljeta, u slavu pozorišta i sve djece svijeta,
priredi šarenu paradu glumaca, žonglera i pajaca,
izazivajući sreću, radost i osmjehe širom kotorskih pijaca.
Prvi festival, tada pod nazivom Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, održan je u Kotoru, 3. jula 1993, ceremonijom pod naslovom Kotorska bajka. I od toga dana, bajka nema kraja. Godinu za godinom, festival je rastao kao neko vragolasto pjegavo kotorsko dijete, svaki put sve veseliji, šareniji i maštovitiji. U jedanestoj godini, dotadašnji Jugoslovenski festival pozorišta za djecu, dobija novo ime - Kotorski festival pozorišta za djecu, po gradu u čijem naručju je i nastao.Vizija festivala je pozicioniranje Kotora kao centra pozorišne umjetnosti za djecu i mlade za region jugoistočne Evrope. Dio je Međunarodnog festivala KotorArt od 2009. godine.
Pjaca od filozofa
Pjaca od filozofa je pokrenuta 2010. godine kada je Paolo Mađeli pozvao književnika Andreja Nikolaidisa i filozofa Srećka Horvata, kako bi u sklopu KotorArta razvili i poseban filozofski program. Početna ideja je bila da se u Kotoru, koji vrvi trgovima, iznova rekreira starogrčko značenje riječi ‘agora’, koja nije označavala samo mjesto trgovine i okupljanja, već je ujedno služila i kao ključno mjesto za rođenje filozofije. Na agori se Sokrat upuštao u rasprave s Atinjanima, na agori je i Diogen vršio svoje filozofske provokacije, živio u bačvi i svijećom tražio čovjeka. Kao slična provokacija mogla je izgledati namjera da se usred ljeta, u turističkom gradu kao što je Kotor, pokrene Pjaca od filozofa, da se uprkos visokim temperaturama i iskušenjima koje nosi more, posvetimo filozofiji. U proteklim godinama Kotor su posjetili respektabilni filozofi i filozofkinje kao što su Đorđo Agamben, Antonio Negri, Đani Vatimo, Renata Salecl, Boris Gunjević, Žarko Paić, Boris Buden, Tonči Valentić, Mihail Riklin, Eva Ilouz, Alenka Zupančić, Franko Bifo Berardi i drugi. Time je ne samo obogaćen program KotorArt-a već se i Crna Gora direktno uključila u ono bez čega nema nijedne prave filozofije, ali i mišljenja kao takvog – dijalog.
