Ako su ljudi lišeni kulture, lišeni su svog identiteta

Svečano otvaranje Don Brankovih dana muzike, zakazano za večeras u 21 sat na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna, u izvođačkom smislu predvodiće jermenski dirigent Vahan Mardirosijan. On će dirigovati Betovenov „Koncert za klavir i orkestar” br. 1, op. 15 solista će biti pijanista Ratimir Martinović, kao i svjetsku premijeru „Varijacija na Kolo Bokeljske mornarice” šestoro autora iz zemlje i regiona. Na koncertu će nastupiti Festivalski orkestar KotorArta i Gradska muzika Kotor.

Prvi put ste u posjeti Crnoj Gori. Šta znate o našoj državi i koja su Vaša očekivanja kao dirigenta u vezi sa koncertom?

“U djetinjstvu sam čuo mnogo o Crnoj Gori kada je bila u sastavu Jugoslavije. Oduvijek me je interesovao ovaj dio Evrope i jedva čekam da vidim jedno od njenih najdrevnijih mjesta. San mi je bio da posjetim zemlju ovakvog imena. Svi moji prijatelji koji su imali priliku da dođu ovdje, pričali su mi o njenim ljepotama. Kao gostujući dirigent, uvjek sam nestrpljiv da vidim kako ću biti dočekan. Nadam se da će ovaj koncert biti uspješan i da je publika u Crnoj Gori naklonjena muzici”.

Da li ste ikada nastupali u ovom regionu?

“Kao pijanista, imao sam nekoliko koncerata u Srbiji. Dopale su mi se, i zemlja, i publika”.

Dirigujete orkestrima u Jermeniji i Francuskoj. Po čemu se razlikuju ove dvije zemlje u profesionalnim navikama i pristupu muzici kao profesiji?

“Što se tiče navika vezanih za muziku, ne postoje suštinske razlike između ove dvije zemlje. Jedina velika razlika jeste finansijska situacija, koja nije baš povoljna u Jermeniji, kao i uslovi rada. Na primjer, u našoj sali tokom zime je veoma hladno, a ljeti je pretoplo. Klimatizacija ne funkcioniše, zbog čega nam instrumenti, a naročito klavir, dosta ispaštaju. Iz tog razloga, muzičarima nije lako da se fokusiraju na samu muziku. Kada razmišljaju o tome kako da prehrane porodicu, ne osjećaju se dovoljno slobodnima da prave razliku između pijana i pijanisima, ili da misle o frazi. Međutim, naposletku, ljubav prema muzici im pomaže da istraju i prenesu njenu ljepotu publici”.

Šta mislite da li ozbiljna muzika, uopšteno, napreduje ili nazaduje u pogledu kvaliteta, publike, programa, finansiranja…?

“Prava ozbiljna muzika je (ovdje ne govorim o „favorizovanju” pojedinih „umjetnika”) veoma stabilna. Primjećujem da je publika uvijek prisutna, kvalitet muzičara je na visokom nivou, a program je veoma atraktivan. Jedina stvar koja nije za pohvalu jeste finansiranje. Problem leži u činjenici da ozbiljna muzika čini ljude pametnijima, razvija njihov nervni sistem, tjerajući ih da misle, što ne ide u prilog našim političarima. Ako ljudi koriste svoj mozak, vjerovatno će glasati za druge kandidate. To predstavlja opasnost. Zato je bolje „pomoći” da ljudi otupe ukidajući ozbiljnoj muzici bilo kakvu finansijsku podršku”.

Obaviješteni ste da su KotorArtu drastično smanjene finansije od strane Ministarstva kulture, samo mjesec dana prije njegovog početka. Da li ste upoznati sa sličnim postupcima u drugim državama? Kako se kultura finansira u Francuskoj, Jermeniji ili nekim drugim državama u kojima svirate ili dirigujete? Koji su načini da se situacija poboljša?

“Na ovo pitanje sam samo polovično odgovorio. To je tragedija, i to ne samo kratkotrajna. Gašenje festivala je tragedija za državu i buduće generacije. Ministarstvo kulture bi trebalo da razumije jednu stvar šta čini razliku između zemalja i ljudi u svijetu kultura i jezik. Ako su ljudi lišeni sopstvene kulture, lišeni su svog identiteta. To se ne smije dozvoliti. Nedavno smo u Francuskoj imali isti problem, ali borimo se svim snagama i osvojili smo dosta bitaka. Siguran sam da ćemo osvojiti i rat. Naša publika je uz nas. Da bi se spasio jedan orkestar, sjećam se da su svi orkestri u Francuskoj poslali svoje muzičare na zajednički koncert. Bilo je nevjerovatno. Više od 250 muzičara na sceni. Sala je bila krcata. Na ovom koncertu svi muzičari su nastupili besplatno, jer su shvatili opasnost gašenja jednog orkestra, a političari su morali da ustuknu”.

To je taj čovjek

Vahan Mardirosijan u tekućoj sezoni ostvaruje debitantski nastup kao dirigent Kansajskog filharmonijskog orkestra i Ruskog filharmonijskog orkestra. Diplomirao na Pariskom konzervatorijumu, trenutno je glavni dirigent Kanskog simfonijskog orkestra i muzički direktor Jermenskog nacionalnog kamernog orkestra. Nastupao je sa Seviljskim „Real Orquestra Sinfonica“, njemačkom Filharmonijom Južne Vestfalije, Bugarskim nacionalnim orkestrom, Tokijskom, Praškom, Jermenskom, Libanskom filharmonijom itd. Kao dirigent, imao je privilegiju da sarađuje sa renomiranim solistima kao što su Sergej Babajan, Ivri Gitlis, Sergej Nakarjakov, Rišar Galijano, Žak Ruvije, Žan-Mark Fipilps-Varžabedijan itd. Kao pijanista, često kombinuje izvođenje na klaviru i dirigovanje sa pozicije pijaniste u klavirskim koncertima Baha, Hajdna, Mocarta, Betovena, Griga, Šostakoviča.