Na Trojici održana panel diskusija SAVREMENE TVRĐAVE KULTURE: BOKA, TREBINJE, NOVI SAD

Četvrto veče projekta SAVREMENE TVRĐAVE KULTURE: BOKA, TREBINJE, NOVI SAD, panel diskusija i muzički program, kao dio KotorArt Pjace od filozofa, održani su sinoć ispred tvrđave Trojica.

Tokom panel diskusije, bilo je riječi o fortifikacionom nasljeđu, crnogorskim prilikama i tretmanu ovog nasljeđa, zakonskoj regulativi i potencijalima koje bi ta bivša vojna utvrđenja mogla imati.

Panelistkinje su bile Dobrila Vlahović (Ministarstvo kulture i medija) i arhitektica-konzervatorka Aleksandra Kapetanović, a moderatorka Violeta Đerković.

Dobrila Vlahović je podsjetila da fortifikacije predstavljaju jedan od izuzetnih segmenata crnogorske kulturne baštine, koji nije dovoljno istražen, a koji ima velike resurse i potencijale.
“Crnogorska kulturna baština ima zakonom zaštićene fortifikacije, a najveći broj njih se nalazi u Boki Kotorskoj. Bokokotorski fortifikacioni sistem je nedovoljno istražen, a značajan doprinos u istraživanju dao je dr Ilija Lalošević. On je sa aspekta struke objavio brojne naučne radove i knjgu na tu temu što je značajan potencijal za buduća istraživanja. Ministarstvo kulture je u proteklom periodu dalo, a i sada daje doprinos, valorizaciji i prezentaciji kulturne baštine, ali nije jedini akter. Sa zakonodavnog aspekta, Ministarstvo je doprinijelo izradi Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Kada je u pitanju područje Kotora, tu je Zakon o zaštiti prirodnog područja grada koji je bliže definisao mehanizme upravljanja i zaštite. Implementacija tih zakona zavisi od brojnih subjekata u sistemu zaštite kulturne baštine”, navodi Vlahović.
Arhitektica, konzervatorka Aleksandra Kapetanović pojašnjava da se koncept kulturne baštine razvijao naročito u posljednjim decenijama.

“Od toga da smo na početku pod kulturnom baštinom podrazumijevali samo objekte, od 70-ih godina prošlog vijeka, taj koncept se polako širi, pa su, osim objekata, to danas ruralne i urbane cjeline, kao i cijeli pejzaži. Devedesetih godina kroz UNESCO-vu Konvenciju o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine uvodi se pojam kulturnog pejzaža, što predstavlja zajedničko djelo prirode i čovjeka. Kao predstavnici struke se posljednjih godina trudimo da ukažemo da je taj najvrijedniji segment naše kulturne baštine, upravo kulturni pejzaž. Vrijednost ovog prostora obuhvata različite slojeve, od kojih su neki više, a neki manje vidljivi. Na primjer, tvrđava Trojica ima slojeve srednjovjekovne i austrougarske gradnje. Većina austrougarskih tvrđava izgrađeno je na novim lokacijama, rezultati istraživanja pokazuju da je prije utvrđenja postojala i crkva. Tvrđava je takođe dio sistema koju ne čine samo utvrđenja, već i putevi, kasarne, bistjerne”, kazala je, između ostalog, Kapetanović.

U muzičkom dijelu programa publika je imala priliku da isprati nastup mladih  crnogorskih muzičara koji studiraju u Austriji, solo pjevačice Antonije Vučinovic i Lorene Janković, te pijaniste Andrije Jovovića.
Projekat je podržan od strane Fonda za Zapadni Balkan.

Tekst: Tamara Vuković