Premijerno izvođenje Bahove Muke po Ivanu u Kotoru
Premijerno izvođenje jednog od najpoznatijih pasionskih djela sakralne muzike i najvažnijih djela Johana Sebastijana Baha – Muke po Ivanu, BWV 245 održat će se u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna u petak, 11. 04. 2025. s početkom u 19 časova. Ovo je ujedno prva izvedba monumentalnog djela pisanog za hor, orkestar i soliste na području Boke Kotorske, a po svoj prilici i u Crnoj Gori. Ulaz na koncert je slobodan.
Pod dirigentskom palicom dr. Antoanete Radočaj-Jerković, nastupa orkestar Camerata Pannonica i Akademski pjevački zbor AUKOS, te solisti Benedek Szatmari, tenor, Berislav Jerković, bas, Boris Šili, bas, Anja Papa Peranović, sopran, Marija Ostrugnjaj, alt, Mislav Knežević, tenor.
Johannes-Passion /Muka po Ivanu/, BWV 245, jedno je od najvažnijih Bahovih djela i jedno od najsnažnijih muzičkih prikaza Kristove muke u istoriji sakralne muzike. Dramaturška snaga, ekspresivna dubina i ingeniozno korištenje solističkih, horskih te koralnih elemenata čine ovo djelo jednim od najznačajnijih ostvarenja Bahovog duhovnog opusa i remek-djelom pasionske umjetnosti. Djelo je komponovano za izvedbu na Veliki petak i prvi put izvedeno 7. aprila 1724. u crkvi sv. Nikole u Leipzigu. Nakon prvog izvođenja 1724. godine, kompozitor je više puta mijenjao partituru (1725., 1728., 1732., 1749. godine). Današnje se izvođačke interpretacije najčešće oslanjaju na revidirane inačice iz kasnijih desetljeća. Djelo se temelji na tekstu iz Evanđelja po Ivanu (poglavlja 18 i 19), pri čemu su određeni dijelovi nadopunjeni lirsko-refleksivnim interpolacijama u obliku arija i korala. Poeziju za arije, horove i korale Bah je preuzeo iz zbirki pjesama o Pasiji, autora Bartholda Heinricha Brockesa, Christiana Weisea i Christiana Heinricha Postela. - priča o djelu Don Robert Tonsati, organizator koncerta.
Akademski pjevački zbor najstariji je i najreprezentativniji umjetnički ansambl Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Započeo je s radom pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1985. godine osnivanjem muzičkog studija, a iz kojih je kasnije osnovana i Akademija za umjetnost i kulturu. Od početaka do danas, Akademski pjevački zbor predstavlja važan dio identiteta Akademije, Grada Osijeka i Slavonije, omiljeno je mjesto susreta i umjetničkog djelovanja sadašnjih i bivših studenata, profesora, svih generacija glazbenika. Dirigentica i umjetnička direktorica hora je prof. dr. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković.
Prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković hrvatska je dirigentkinja i muzička pedagoškinja. Diplomirala je dirigovanje na Fakultetu umjetnosti Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), solo-pjevanje (Muzička akademija u Zagrebu) te glazbenu pedagogiju (Pedagoški fakultet u Osijeku). Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dirigentski se usavršavala u SAD, Mađarskoj, Njemačkoj i na prestižnim muzičkim akademijama Eastman School of Music, Westminster Choir College. Od svoje sedamnaeste godine do danas, kontinuirano radi s više horova i ansambala – Vokalni ansambl Brevis, Akademski pjevački zbor AUKOS, Komorni zbor Akademije, Akademski pjevački zbor Strossmayer, Dječji hor Osječki zumbići, Ženski vokalni ansambl Akademije. Zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u statusu redovne profesorice na kolegijima iz područja horske umjetnosti, dirigovanja i muzičke pedagogije.
Camerata Pannonica je kamerni ansambl koji okuplja istaknute muzičare Panonske filharmonije iz Pečuha, jednog od vodećih orkestara u Mađarskoj. Osnovan je kao izdvojeni ansambl simfonijskog orkestra iz zajedničke želje za specijaliziranim bavljenjem oratorijskom i kamernom muzikom. Repertoar ansambla obuhvata širok raspon muzičkih razdoblja i stilova – od ranog baroka do savremene muzike. Posebno mjesto zauzimaju kamerna i vokalno-instrumentalna djela kompozitora poput Baha, Hendla, Vivaldija, Pergolesija, Telemana, Mocarta, Šuberta, Bramsa, Dvoržaka i brojnih drugih kompozitora. Camerata Pannonica ponajviše njeguje izvođenje kantata, oratorijuma, misa, svita, kamernih opera.
Orsolya Büttner, koncert majstorica - istaknuta je violinistica iz Pečuha, Mađarska. Školovala se na Franz Liszt akademiji. Pored pozicije prve violinistice Panonske filharmonije, poznata je i po svojoj svestranosti i predanosti komornoj glazbi. Kao koncertna majstorica ansambla Camerata Pannonica, doprinosi interpretacijama koje spajaju tehničku preciznost s izražajnom muzikalnošću. Umjetnička je voditeljica i gudačkog kvarteta Harmonia iz Pečuha.
Sándor Balatoni istaknuti je orguljaš, dirigent i kompozitor iz Pečuha. Školovao se u Budimpešti i Pečuhu gdje je i doktorirao. Trenutno je docent na Fakultetu umjetnosti Sveučilišta u Pečuhu, dirigent Hora Mecsek te orguljaš Panonske filharmonije. Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući prestižnu nagradu Junior Prima 2012. godine te stipendiju Mađarske akademije umjetnosti od 2023. Njegova predanost muzici očitava se i kroz umjetnički i pedagoški rad, držeći brojne koncerte, majstorske kurseve i predavanja u Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Hrvatskoj, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao priznanje za pedagoški rad, Sveučilište u Pečuhu dodijelilo mu je nagradu Pro Cura Ingenii.
Domagoj Maras hrvatski je pijanist i pedagog. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi profesorice emerite Pavice Gvozdić. Nastavio je usavršavanje kod profesora emeritusa Vladimira Krpana i dr. art. Ioannisa Potamousisa. Trenutno je zaposlen kao asistent na Odsjeku za muzičku umjetnost Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Obnaša i dužnost tajnika Glazbene mladeži Osijek.
Benedek Szatmári je mađarski tenor i muzički pedagog. Školovao se na Fakultetu umjetnosti u Pečuhu. Član je Festivalskog hora Panonske filharmonije kao solista i horski pjevač s kojima je između ostalih naslova izveo Bahova djela Muka po Mateju, Muka o Ivanu, Božićni oratorij, Magnificat, Hajdnov Stabat Mater, Mesiju Hendla i dr. Nastupa s brojnim vokalnim ansamblima, najčešće u izvođenju djela sakralne muzike. Član je i vokalnog ansambla Cappella Quinqueecclesiensis. Njegova posvećenost kamernoj i sakralnoj muzici očitava se kroz redovne nastupe u Mađarskoj i susjednim zemljama, gdje sarađuje s različitim ansamblima i horovima, pridonoseći bogatstvu muzičke scene regiona.
Berislav Jerković, bariton, diplomirao je pjevanje, dirigovanje i muzičku pedagogiju Muzičke akademije u Zagrebu, Pečuhu i Osijeku a doktorski studij završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Pjevao je brojne solističke uloge u Osijeku, Zagrebu, Novom Sadu, Skopju, Splitu, Pečuhu, Dubrovniku, Johannesburgu, Beogradu u sljedećim operama: Don Giovanni, Gianni Schicchi, L'elisir d'amore, Rigoletto, Cosi fan tutte, Un ballo in maschera, La boheme, Eugene Onegin, I Pagliacci, Čarobna frula, Carmen, Hansel and Gretel, La sonnambula, Figarov pir, Tosca, La serva padrona, Ero s onoga svijeta itd. Nastupao s brojnim orkestrima u oratorijskim i koncertnim naslovima te održao solističke recitale na koncertima i festivalima u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Jordanu, Makedoniji, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Bugarskoj, Grčkoj, Portugalu, Italiji, Španjolskoj, Venezueli, SAD-u, Belgiji, Kini, Južnoj Africi. S Hrvatskim baroknim ansamblom i Savaria Baroque Ensemble sarađuje u izvođenjima djela starih majstora. Umjetnički je direktor ansambla Opera Pannonica i Međunarodnog pjevačkog takmičenja Lav Mirski, Hrvatska. Redovni je profesor na Akademiji umjetnosti u Osijeku.
Boris Šili, bariton, završio je studij Pjevanja na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, u klasi prof. Berislava Jerkovića. Godine 2014. osvojio je 1. nagradu u kategoriji opernih ansambala na Međunarodnom pjevačkom natjecanju Lav Mirski. Pjevao je solističke uloge u operama Cosi fan tutte, Gianni Schicchi, Ljubavni napitak u Osijeku, Grožnjanu, Valpovu, Đakovu kao i na festivalima u Hvaru, Skopju, Bitoli, Novom Sadu, Sarajevu. Pored operskih, nastupa i u oratorijskim djelima, održava koncerte samostalno i u ansamblima te je nastupio širom Hrvatske, u Crnoj Gori, Mađarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji. Zaposlen je kao nastavnik pjevanja u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku.
Anja Papa, sopran, diplomirala je pjevanje na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u klasi prof. Berislava Jerkovića, a na istoj akademiji diplomirala je i klavir. Trenutno je zaposlena kao asistentkinja na Odsjeku za muzičku umjetnost. Od dosadašnjih pjevačkih nastupa treba istaknuti uloge Despine (Cosi fan tutte), Gianette (L’elisir d’amore), Susanne (Le nozze di Figaro), Musette u (La Boheme), Nelle (Gianni Schicchi), Pamine (Die Zauberflöte), Donne Anne (Don Giovanni), Serpina (La serva Padrona), Armida (Rinaldo). Sarađivala je s istaknutim orkestrima: Szegedska filharmonija, Panonska filharmonija, New Trinity Baroque Orchestra, Kamerni orkestar Luke Sorkočevića itd. Na području koncertnog repertoara istaknula se kao solistica u Orffovoj kantati Carmina Burana i oratoriju Brune Vlaheka Stabat Mater. Na Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu usavršavala se kod prof. Michele Creider, prof. Claudie Visce, Nicholas Clapton, Kathy Price, Chen Reiss i Anne Samuil. Redovito nastupa kao operna i koncertna solistica u Hrvatskoj, Italija, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Srbiji, Jordanu, Španiji, Francuskoj, itd.
Marija Ostrugnjaj, alt, završila je BA studij latinskog jezika i filozofije, a trenutno je studentkinja završne godine studija solo pjevanja na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u klasi prof. dr. Berislava Jerkovića. Tokom godina nastupala je na mnogobrojnim koncertima, od kojih se posebno ističu oni sa Zagrebačkim solistima na 42. Samoborskoj glazbenoj jeseni, uloga Dorabelle u izvedbama opere Cosi Fan Tutte W. A. Mozarta u Dubrovniku, Bjelovaru i Vukovaru s ansamblom Opera Pannonica. Na Međunarodnom pjevačkom natjecanju Lav Mirski 2022. godine osvaja 2. nagradu. Članica je hora Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku gdje pjeva uloge Hate (Prodana nevjesta), Flore (La traviata), Frugole (Il tabarro).
Organizator koncerta je Kotorska biskupija uz partnersku podršku KotorArta.
