Otvaranje KotorArt Pjace od filozofa

2019-08-10 21:00

Pjaca od kina

subota, 10. avgust
Pjaca od kina, 21 h

Otvaranje KotorArt Pjace od filozofa
ČARNA BRKOVIĆ: HUMANITARNOST KAO POLITIKA DRŽAVLJANSTVA

 

Carna Brkovic.jpg
Kako dođe do toga da izbjeglice provedu dvije decenije u izbjegličkom kampu kojim upravljaju humanitarci? Kako izgleda život kada su humanitarci – a ne državne institucije – zaduženi da obezbijede obrazovanje, zdravstvo, pa čak i zaposlenje izbjeglicama? Odgovor na ovo pitanje biće istražen na primjeru Roma i Balkanskih Egipćana koji su pobjegli sa Kosova 1998. i 1999. godine i živjeli u izbjegličkom kampu Konik u Podgorici sve do 2018. godine. Izbjeglice u Kampu Konik su nekih petnaest godina imale ambivalentan pravni status koji im je onemogućavao da pristupe javnom sistemu obrazovanja, zdravstva, ili zaposlenja. Iako im politički život (bios) nije bio omogućen, oni su ipak imali više od golog života (zoe). Život u Kampu Konik je bio organizovan izvan političke zajednice, ali ga nije moguće predstaviti kroz figuru homo sacer-a. Državne institucije, kao predstavnice političkog poretka, bile su selektivno prisutne, birajući same kada i kako će usmjeriti pogled ka izbjeglicama, a kada će ga odvratiti na drugu stranu. Etnografski prateći trud humanitaraca da “promijene svijest” stanovnika Kampa Konik, te selektivno prisutni pogled države, može se tvrditi kako je u Kampu Konik postojala specifična politika državljanstva čiji su subjekti bili shvaćeni kao pre-politička bića. Njih je prvo trebalo naučiti kako se treba ponašati, prije nego što im se dozvoli da učestvuju u crnogorskoj političkoj zajednici kao ravnopravne članice i članovi.
 
ČARNA BRKOVIĆ je docentkinja na Odjeljenju za kulturnu antropologiju i evropsku etnologiju na Univerzitetu u Getingenu. Diplomirala je etnologiju i antropologiju na Univerzitetu u Beogradu i doktorirala socijalnu antropologiju na Univerzitetu u Mančesteru. Kao etnološkinja i antropološkinja, bavi se istraživanjima novih oblika moći i alternativnih oblika političke imaginacije, posmatrajući kako se ljudi brinu jedni o drugima izvan modela države blagostanja. Do sada je pisala o tome kako se etika i politika prepliću na primjerima humanitarnosti, LGBT aktivizma i klijentelizma u jugoistočnoj Evropi. Autorka je etnografske monografije Managing Ambiguity (Berghahn, 2017) i ko-urednica zbornika Negotiating Social Relations in Bosnia and Herzegovina (Routledge, 2016).