PROMOCIJA NOVIH IZDANJA I OKRUGLI STO

Festivalski časopis Lirica br. 5, Priče o moru

Urednik: MILAN KOVAČEVIĆ

Učestvuju:

ZLATA MARJANOVIĆ, etnomuzikološkinja

TINA BRAIĆ UGRINIĆ, prof. književnosti

MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ, Pomorski muzej Crne Gore (Kotor)

ANDRO RADULOVIĆ, Pomorski muzej Crne Gore (Kotor)

MOJMIR ČAČIJA, predsjednik Stručnog žirija Festivala

JASMINKO ŠETKA, umjetnički direktor Festivala

Okrugli stolovi su, pored nekoliko naučnih skupova, postali korisna praksa Festivala u Perastu. Na ovim festivalskim druženjima, klape učesnice i njihovi voditelji sa renomiranim klapskim stvaraocima, koji su članovi Stručnog žirija Festivala, razmjenuju iskustva o svojim nastupima, saznaju kriterijume prema kojima su članovi Žirija stručno ocjenjivali nastupe. Otvorenim i stručnim diskusijama klape obogaćuju saznanja o sopstvenom radu, dok sa druge strane, rukovodioci Festivala, kroz ocjene o organizaciji, stiču pouke za buduće aktivnosti.

„Iako nosi isti naslov, Lirica br. 5 različita je od koncertnog programa Priče o moru. Rad na pisanju zahtijevao je zalaženje u brojne istorijske knjige i zapise, u provjere događaja, datuma i konsultovanje različitih literarnih izvora. Uvijek su intrigantni podaci iz prošlosti, o istorijskim zapletima i igrama velikih sila koje su malim primorskim mjestima Boke određivali sudbinu u ime svojih interesa, odlukama koje su puno značile i gotovo uvijek još više koštale. Zahtjevno nam je bilo i pronaći najbolju mjeru između obilja raspoloživih podataka i onoga što mi izdavači želimo postići ovom Liricom, s obzirom na to da je namijenjena prvenstveno ljubiteljima klapske pjesme. Željeli smo da im, uz poneku interesantnu partituru, bliže dočaramo ovaj čudesni kraj svijeta – Boku, nestvarno lijepu, njene zalive zagrnute ovim obrušavajućim planinskim gromadama, koji su bili bogomdani prirodni zakloni za trgovačke i ratne jedrenjake, pa time i strateški važno uporište negdašnjih osvajača.

Iz svog voljenog zaliva, vješti bokeški pomorci isplovljavali su u susret velikim bitkama, često srijetali i preranu smrt, ropstvo, gubitak porodice. Pa ipak, pored pogibelji, ostali su vidljivi tragovi umjetničkog i poetskog; u čežnjivim snovima, pismima, pjesmi i poeziji, obećanjima i zavjetima, umjetnosti... u muzici. Sve to je nataloženo u biću Boke tokom proteklih vjekova.“

MILAN KOVAČEVIĆ, inžinjer pomorskih telekomunikacija, diplomirao je na Višoj pomorskoj školi 1972. godine, nakon čega je plovio jedanaest godina na trgovačkim brodovima velike pomorske kompanije iz Kotora, a potom radiо na poslovima pomorskog menadžmenta do 2010. godine. Nakon radnog vijeka provedenog u pomorstvu, posvetio se svom dugogodišnjem interesovanju za umjetnost, fotografiju i muziku. Iza sebe ima i tri samostalne izložbe slika. S kotorskim orkestrom Biseri Boke nastupao je više od dvadeset godina. Autor je 26 kompozicija i tekstova, među kojima su i pjesme za klape April 1979, Bura, Molitva Gospi. Dobitnik je više nagrada s festivala pjesama za djecu. Od 2009. godine, aktivan je na Međunarodnom festivalu klapa Perast, a 2011. godine postao je njegov izvršni direktor. Promoter je očuvanja muzičke tradicije klapskog pjevanja u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Urednik je svih pet izdanja časopisa Lirica, kao i knjige Pjesme dalmatske iz Boke, Ludvika Kube (1907. g.).

ZLATA MARJANOVIĆ, etnomuzikolоškinja, na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu je diplomirala, potom magistrirala s radom Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske, i doktorirala s radom Narodna muzika Boke Kotorske i Crnogorskog primorja (2013), pod mentorstvom prof. dr Dimitrija O. Golemovića. Istražuje probleme vokalne, vokalno-instrumentalne i instrumentalne tradicije u Crnoj Gori (Boka Kotorska, primorje sa zaleđem, Cetinje i okolina) i Srbiji (istočna, jugoistočna i severozapadna Srbija, jugoistočno Kosovo). Objavila je tri autorske knjige: Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske (1998), Narodne pesme Crne Gore po tonskim zapisima i odabranim beleškama Nikole Hercigonje (2002) i Narodna muzika Grblja (2005). Članica je Srpskog etnomuzikološkog društva (SED), Međunarodnog saveta za tradicionalnu muziku (ICTM), saradnica na projektu Ministarstva prosvete i nauke Srbije, Muzička i igračka tradicija multietničke i multikulturalne Srbije, kao i istraživač na projektu Common Roots and Cultural Cooperation u organizaciji Evropske unije (2012–2013). Od 2005. radi kao profesorka etnomuzikologije, tradicionalnog pjevanja, tradicionalnog sviranja i narodnih ansambala u Srednjoj muzičkoj školi „Stevan Mokranjac” u Kraljevu.

MOJMIR ČAČIJA, producent klapskog pjevanja, kompozitor i muzički vođa klape Sinj. Od 1982. godine u klapi je vođa i pjevač – bariton. Osim toga, vođa je i mješovite klape Hrvace, te umjetnički vođa festivala Klape Gospi Sinjskoj i Nedamo te, pismo naša, koji se održava svake godine na Poljudskom stadionu. Autor je vokalnog aranžmana za pjesmu Mižerija, koja je predstavljala Hrvatsku na Pjesmi Evrovizije 2013. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Autor je više priznatih kompozicija i obrada s osvojenim nagradama na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, između ostalih Lipo ime (Jakša Fiameng), Materin plač (Lucijan Brumnjak), Uljenica moje matere (Slavko Govorčin), Vo je naša zemja (Jakova Dukića), Umiri se more (Mojmir Čačija). Ima izuzetno plodnu saradnju sa sinjskim tekstopiscem i pjesnikom Jakovom Dukićem, za kog kaže da ima dušu i osjeća prostor dalmatinskog zagorja. U saradnji s hrvatskim muzičarem Nenadom Bahom, s klapom Sinj, izdao je album Lipo ime, za američko i evropsko tržište.

JASMINKO ŠETKA, umjetnički direktor Međunarodnog festivala klapa Perast, muzičko obrazovanje započeo je učeći harmoniku u osnovnoj muzičkoj školi u Trebinju. Nakon završene Srednje muzičke škole u Dubrovniku, odsjek klarinet, diplomirao je na Muzičkој akademiji u Sarajevu (1991), takođe klarinet, u klasi prof. Aleksija Radana. Od 1999. godine, kao vođa klapa, sarađuje s brojnim klapama. U periodu 2006 – 2012. godine vodio je mušku klapu Šufit iz Splita, s kojom je tri puta za redom bio apsolutni pobjednik Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. S Međunarodnim festivalom klapa u Perastu sarađuje od 2010. godine, a kao umjetnički direktor od 2014. godine. Redovno vodi zimske seminare za crnogorske klape. Predaje klarinet u Osnovnoj glazbenoj školi „Lovro pl. Matačić” u Omišu od 1996. godine, a od 2016. godine je direktor ove škole.